Kontekst i pravni okvir
Zakon o zastiti prijavitelja nepravilnosti donesen je u Hrvatskom saboru i objavljen u Narodnim novinama broj 46/2022. Stupio je na snagu 23. travnja 2022. godine, cime je Hrvatska uspjesno transponirala Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeca o zastiti osoba koje prijavljuju krsenja prava Unije. Hrvatska je bila medu drzavama clanicama koje su relativno pravodobno donijele nacionalno zakonodavstvo za provedbu direktive.
Zakon pokriva sirok spektar podrucja u kojima se nepravilnosti mogu prijavljivati, ukljucujuci javnu nabavu, financijske usluge, sigurnost proizvoda i prometa, zastitu okolisa, zastitu potrosaca, zastitu osobnih podataka, sigurnost mreznih i informacijskih sustava, pravila trzisnog natjecanja i drzavnih potpora, korporativno oporezivanje te zastitu financijskih interesa Europske unije. Takoder obuhvaca i krsenja nacionalnog zakonodavstva u tim podrucjima.
Puicki pravobranitelj (Ombudsperson) je imenovan kao nadlezno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Puicki pravobranitelj prima prijave od osoba koje ne zele koristiti unutarnje kanale svog poslodavca ili cije prijave nisu bile pravilno obradene. Ured Puckog pravobranitelja vodi evidenciju o primljenim prijavama, provodi istrage i moze izdavati preporuke za otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti.
Vazno Svi poslodavci u privatnom sektoru koji zaposljavaju 50 ili vise radnika, kao i svi poslodavci u javnom sektoru bez obzira na broj zaposlenih, obvezni su uspostaviti unutarnji kanal za prijavljivanje nepravilnosti. Nepostivanje ove obveze povlaci znacajne novcane kazne.
Tko je obvezan uspostaviti unutarnji kanal
Zakon o zastiti prijavitelja nepravilnosti definira dvije glavne kategorije obveznika koji moraju uspostaviti i odrzavati unutarnji kanal za prijavljivanje:
Privatni sektor
Svi poslodavci u privatnom sektoru koji zaposljavaju 50 ili vise radnika obvezni su uspostaviti unutarnji kanal za prijavljivanje nepravilnosti. Poslodavci koji zaposljavaju izmedju 50 i 249 radnika mogu dijeliti resurse pri uspostavi i upravljanju unutarnjim kanalom, sto omogucuje manjim organizacijama da udruzse snage. Poslodavci s 250 ili vise radnika moraju imati samostalan unutarnji kanal. Obveza se takodjer primjenjuje na poslodavce u odredjenim sektorima, poput financijskih usluga, bez obzira na broj zaposlenih.
Javni sektor
Svi poslodavci u javnom sektoru obvezni su uspostaviti unutarnji kanal za prijavljivanje nepravilnosti, bez obzira na broj zaposlenih. To ukljucuje tijela drzavne uprave, jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave, javna poduzeca, pravne osobe s javnim ovlastima i sve druge strukture koje se financiraju iz javnih sredstava. Jedinice lokalne samouprave s manje od 10 000 stanovnika ili manje od 50 zaposlenih mogu dijeliti kanale za prijavljivanje medjusobno.
Zahtjevi za unutarnji kanal
Zakon postavlja konkretne zahtjeve za nacin na koji unutarnji kanali za prijavljivanje moraju biti uspostavljeni i upravljani. Kanal mora jamciti povjerljivost identiteta prijavitelja i omoguciti pisano i usmeno prijavljivanje. Glavni zahtjevi ukljucuju:
- Imenovanje povjerljive osobe ili odjela odgovornog za zaprimanje i postupanje po prijavama, koji mora biti neovisan i bez sukoba interesa
- Osiguranje kanala koji omogucuju prijavljivanje u pisanom obliku (ukljucujuci elektronickim putem) i/ili usmenom obliku (ukljucujuci telefonom ili osobnim sastankom)
- Jamstvo povjerljivosti identiteta prijavitelja i svake trece osobe spomenute u prijavi u svim fazama postupka
- Potvrda primitka prijave u roku od 7 dana od zaprimanja
- Pruzanje povratne informacije prijavitelju o poduzetim radnjama u roku ne duljem od 3 mjeseca od potvrde primitka
- Vodenje evidencije o svim zaprimljenim prijavama koja se cuva u roku od 5 godina
- Osiguranje zastite osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (GDPR) i Zakonom o provedbi Opce uredbe o zastiti podataka
- Pruzanje jasnih i lako dostupnih informacija o postupcima za unutarnje i vanjsko prijavljivanje nepravilnosti
Rokovi za postupanje po prijavama
| Radnja | Rok |
|---|---|
| Potvrda primitka prijave | 7 dana od zaprimanja |
| Pocetna procjena prijave i utvrdjivanje nadleznosti | 30 dana od zaprimanja |
| Pruzanje povratne informacije prijavitelju | 3 mjeseca od potvrde primitka |
| Zavrsetak provjere po prijavi | Razuman rok, ne dulji od 6 mjeseci |
| Cuvanje podataka u evidenciji prijava | 5 godina od zaprimanja prijave |
| Godisnje izvjesce Puckom pravobranitelju | Do 31. sijecnja sljedece godine |
U iznimnim okolnostima i slozenim slucajevima rok za povratnu informaciju moze se produljiti do 6 mjeseci, ali prijavitelj mora biti obavijesten o produljenju i razlozima za njega.
Kazne za nepostivanje
Zakon o zastiti prijavitelja nepravilnosti predvidja prekrsajne kazne za razlicita krsenja obveza propisanih zakonom. Kazne izrice nadlezni prekrsajni sud:
- • Novcana kazna od 10.000 do 200.000 HRK za poslodavca koji nije uspostavio unutarnji kanal za prijavljivanje nepravilnosti u skladu sa zahtjevima zakona
- • Novcana kazna od 10.000 do 100.000 HRK za osobu koja sprijecava ili pokusava sprijeciti prijavljivanje nepravilnosti
- • Novcana kazna od 10.000 do 100.000 HRK za osobu koja poduzima osvetnivke mjere protiv prijavitelja nepravilnosti
- • Novcana kazna od 5.000 do 50.000 HRK za krsenje obveze povjerljivosti u pogledu identiteta prijavitelja
- • Novcana kazna od 10.000 do 50.000 HRK za neispunjavanje obveze pruzanja povratne informacije u zakonskim rokovima
- • U slucaju ponovljenog prekrsaja, iznos kazne moze se udvostruciti
- • Novcana kazna od 5.000 do 50.000 HRK za osobu koja svjesno podnese laznu prijavu
Kazne se mogu izricati kumulativno, sto znaci da ista osoba ili organizacija moze biti kaznjena za vise prekrsaja istovremeno. Puicki pravobranitelj moze pokrenuti prekrsajni postupak pred nadleznim sudom.
Zastita prijavitelja
Zakon predvidja sirok spektar mjera zastite prijavitelja nepravilnosti s ciljem sprecavanja odmazde i poticanja prijavljivanja. Zastita se primjenjuje od trenutka podnosenja prijave i obuhvaca:
- ✕Zabranu svih oblika odmazde, ukljucujuci otkaz, degradaciju, premjestaj, smanjenje place, uskracivanje napredovanja i svaki drugi oblik nepovoljnog postupanja povezanog s prijavom
- ✕Zastitu povjerljivosti identiteta prijavitelja - otkrivanje bez izricitog pristanka je zabranjeno i kaznjivo
- ✕Pravo na naknadu stete za sve pretrpljene stete, ukljucujuci materijalnu i nematerijalnu stetu, nastalu kao posljedica odmazde
- ✕Oslobadjanje od odgovornosti za krsenje ogranicenja otkrivanja informacija, pod uvjetom da je prijavitelj imao opravdane razloge vjerovati da je prijavljivanje bilo nuzno
- ✕Pristup besplatnoj pravnoj pomoci i savjetovanju za prijavitelje nepravilnosti pod odredjenim uvjetima
- ✕Zastitu od kaznenog, gradjanskog i upravnog progona za pribavljanje informacija koje su predmet prijave, pod uvjetom da pribavljanje ne predstavlja samostalno kazneno djelo
- ✕Zabranu odricanja od prava prema zakonu - svaki sporazum kojim se prijavitelj odrice svojih prava je nistavan
- ✕Prosirenu zastitu koja obuhvaca i osobe povezane s prijaviteljem, ukljucujuci kolege, srodnike i pravne osobe u kojima prijavitelj ima udio
Teret dokazivanja u sporovima o odmazdi je obrnut - poslodavac mora dokazati da poduzete mjere nisu povezane s podnesenom prijavom. Prijavitelj uziva zastitu neovisno o tome je li koristio unutarnji ili vanjski kanal za prijavljivanje.
Koraci za uskladivanje
Provedite reviziju trenutnog stanja
Procijenite potpada li vasa organizacija pod obvezu Zakona o zastiti prijavitelja nepravilnosti i raspolazete li vec unutarnjim kanalom koji ispunjava zakonske zahtjeve.
Imenujte povjerljivu osobu ili odjel
Odredite osobu ili uspostavite specijalizirani odjel koji ce zaprimati, evidentirati i postupati po prijavama. Osigurajte da ta osoba ili odjel bude neovisan i bez sukoba interesa.
Odaberite i implementirajte odgovarajucu platformu
Izaberite tehnolosko rjesenje koje omogucuje sigurno i povjerljivo prijavljivanje u pisanom i usmenom obliku te osigurava enkripciju i zastitu podataka.
Izradite interne pravilnike i postupke
Kreirajte pisane procedure za zaprimanje, evidentiranje, provjeru i postupanje po prijavama, ukljucujuci postupak pruzanja povratne informacije i cuvanja dokumentacije.
Educirajte zaposlenike
Provedite edukacije za sve zaposlenike o njihovim pravima prema Zakonu, nacinima prijavljivanja i jamstvima zastite povjerljivosti.
Osigurajte dostupnost informacija
Objavite jasne i lako dostupne informacije o unutarnjem kanalu za prijavljivanje na vidljivom mjestu - intranet, web stranica, oglasne ploce.
Uspostavite evidenciju prijava
Uvedite zasticenu evidenciju svih zaprimljenih prijava koja se cuva 5 godina i dostupna je samo ovlastenim osobama.
Provodite periodicke preglede
Redovito pregledavajte ucinkovitost unutarnjeg kanala i postupaka, azurirajte ih prema potrebi i podnesite godisnje izvjesce Puckom pravobranitelju.
Kako WhistleBox moze pomoci
WhistleBox je specijalizirana platforma za prijavljivanje nepravilnosti, dizajnirana da ispuni sve zahtjeve Zakona o zastiti prijavitelja nepravilnosti i Direktive (EU) 2019/1937. Nase rjesenje pomaze organizacijama u Hrvatskoj da brzo i jednostavno uspostave unutarnji kanal za prijavljivanje koji je u potpunosti uskladjen sa zakonom.